Putešestvije po Kini završili smo u Šangaju, megalopolisu od neverovatnih 35 miliona ljudi. Grad podseća na evropski najviše od svih kineskih gradova, ali je to posledica “veka poniženja” (Century of Humiliation) kako Kinezi označavaju period od sredine 19. do sredine 20. veka, od opijumskih ratova, do stvaranja Narodne Republike Kine 1949. godine.

Posle 2. japansko kineskog rata krajem 19. veka, Šangaj je bio podeljen na koncesije, francusku, englesku, američku, rusku… i taj kolonijalni uticaj se vidi. Danas je Šangaj veliki ekonomski centar Kine, i kosmopolitski grad u pravom smislu te reči. 

Ekipa iz Šangaja: Sa Zoricom i Božom, sa Jasminom i Vladom

Pošto se Kon-Tiki ekipa vratila za Beograd, mi smo iskoristili vreme da se popnemo na TV toranj i na Šangajski toranj, visok 632 metra, obidjemo Bund i čuvenu trgovačku ulicu Nanjing. 

 

 

Poslednje večeri smo otišli na večeru u Konjički klub, blizu našeg hotela. Večera je bila divna i “evropska”, što nam je jako prijalo!

Posle obilaska Xian-a trebalo se vratiti na istok, bliže obali,u Nandjing. Opet smo koristili fantastične brze vozove. 

Nandjing (Nanjing)

Nandjing je još jedna od drevnih prestonica Kine. Bio je to nekoliko puta, uključujući i u vreme Ming dinastije (14. vek), pre nego što je prestonica preseljena u Peking. U moderno doba, bio je prestonica po osnivanju moderne Kine, posle svrgavanja Qing dinastije 1912. godine. Japanci su krajem 1937. god. i početkom 1938. god. silovali i ubili hiljade gradjana Nandjinga (ili Nankinga), dogadjaj poznat kao Nanjing masakr ili “Rape of Nanjing”.

Gradske zidine Najinga iz 14. veka.

Džonghua kapija (Zhonghua Gate) – najveća kapija na svim utvrdjenim gradovima u Kini

“Porcelanska kula” u Nanjingu na reci Činhuaj (Qinhuai)

Čelični most sa dva nivoa preko Jangce (Yangtze) reke, izgradjen 1968. godine. Dugačak je preko 6 km. Više o mostu

Nandjing noću

Nandjing noću

Mauzolej Sun Yat Sena, osnivača moderne Kine

Sudžou (Suzhou)

Sudžou se nalazi na delti Jangce reke, kao i na velikom kanalu izmedju Pekinga i Hangdžoua. Bio je tokom istorije jedan od glavnih trgovačkih i kulturnih centara. Kanal je dugačak oko 1750 km, gradjen je od 5 veka pre nove ere, i bio je od ogromne važnosti za trgovinu. 

Pagoda na Tigrovom brdu (Tiger Hill Pagoda). Nakrivljena je za 3 stepena zbog problema sa temeljima.

Ispred same pagode smo naleteli na lepo obučene konkubine 🙂

Kanali Sudžou-a.

Park poniznog administratora (The Humble Administrator Garden) – jedan od najlepsih parkova u Sudžou. Napravio ga je carski bivši carski službenik u 15. veku, kada se povukao sa svih drugih funkcija. 

Obišli smo i muzej svile u Sudžou.

Tradicionalni razboj

Hangdžou (Hangzhou)

Hangdžou je južni terminal velikog kanala koji ga spaja sa Pekingom. Poznat je pre svega po velikom jezeru, koje je bilo inspiracija mnogih pesnika. Odmah po dolasku u Hangdžou, otišli smo na jezero i prisustvovali interesantnoj predstavi na jezeru. Pre svega je scenografija bila interesantna, Utisak je bio da mnogi akteri hodaju po vodi. Režiser te predstave je isti čovek koji je radio otvaranje Olimpijskih Igara u pekingu.

Sledećeg jutra smo obišli prvo jezero, a zatim i Lingjian budistički hram.

Na ulazu nas je dočekao lokalni policajac 🙂

Klima je sa puno vlage i padavina, bar u proleće i cveće je fantastično.

Obilazak jezera

Lingjian budistički hram ili manastir se nalazi u divnoj prirodi. Mnogo Budinih status uklesano je u stene sa obe strane staze koja vodi ga glavnom hramu. Nas je uhvatio neverovatan pljusak, bili smo bukvalno mokri do gole kože.

Monasi su bili u sred servisa kada smo došli.

Xi’an je jedna od najvažnijih carskih prestonica Kine, to je bio za vreme vladavine 13 dinastija i oko 1000 godina, sa prekidima od oko 1000 godine pre nove ere do oko 900 godine nove ere. Xi’an je bio i krajnja istočna stanica Puta svile.

Xi’an je udaljen više od 1000 km na zapad od Pekinga, i taj put smo prešli komfornim brzim vozom za malo više od 4 sata.

Slika sve govori…

Po dolasku u Xi’an obišli smo gradske zidine, budistički hram divlje guske i džamiju. Sledeći dan je bio rezervisan za obilazaka muzeja sa čuvenim ratnicima od gline.

Kanal oko starih gradskih zidina

Zapadna gradska kapija

Stare gradske zidine

Pagoda divlje guske

Pagoda divlje guske, jedna od Budinih statua

Glavna džamija u Xi’anu.

Ulazak u kompleks džamije

Šetnja Xi’anom.

U Pekingu, a naročito u Šangaju ima puno stranaca i teško da će vas neko dete ovako pogledati. Ali u ostalim gradovima, često smo bili vrlo interesantni 🙂

Toranj sa zvonima u Xi’anu.

 

Glineni ratnici (Terracota Army)

U blizini Xi’an-a nalazi se mauzolej prvom caru iz Qin (Qin Shi Huang) dinastije iz 210-209 godine pre nove ere, koji je prvi ujedinio Kinu. Običaj do tada je bio da se sa carem sahrani i njegova vojska, orudja, sve što će mu trebati u zagrobnom životu. Teško je zamisliti danas takav običaj. Car QIn je odlučio da umesto živih vojnika, konja, pravih kočija itd, sve to bude napravljeno od gline i sahranjeno sa njim. Sve je to otkriveno sasvim slučajno 1974. godine. Nalazište su otkrili seljaci koji su jednostavno obradjivali svoju zemlju. 

Istraživanja koja su pokrenuta, pokazala su da se radi oko 8000 vojnika, stotinama oficira, konja, kočija. Svaki od tih vojnika imao je posebnu fizionomiju, nisu nadjena dva jednaka vojnika. Njihova odeća je bila ofarbana, ali kada su otkopani posle više od 2000 godina, ta farba se raspala u dodiru sa vazduhom. Ne samo to, figure su izlomljene u mnogo parčića, i do sada je otkopano i “sklopljeno” oko 1300 figura. To je vrlo mukotrpan posao. Za sada se radi na tome da se u budućim iskopavanjima sačuva što više, uključujući i boju sa odeće.

Glavna hala 

 

Originalno stanje statua…

 

Statue iz muzeja

Na ovom ratniku se vidi kako je sklopljen

Statue iz muzeja

Kineski zid uglavnom zamišljamo kao jednu kontinuiranu gradjevinu, dugačku preko 4000 milja i navodno vidljivu sa meseca. Stvarnost je drukčija, radi se o mnogo različitih zidova, gradjenih za vreme raznih dinastija počevši u 2. veku pre nove ere, Lep pregled istorije Kineskog zida može se videti u nekom od mnogih dokumentarnih filmova dostupnih na internetu, recimo od National Geographica.

Gradjen je pre svega kao odbrana od plemena sa severa, uglavnom Mongola, ali je služio i kao komunikacija za zapadom, i predstavljao čak i deo Puta svile. Veliki delovi zida gradjeni su za vreme Ming dinastije. Veliki napori i odricanja doveli su do narodnog nezadovoljstva, rezultirajući ustankom, i smenom dinastija. 

Mi smo obišli jednu sekciju blizu Pekinga – Juyongguan Great Wall. Ova sekcija je jako interesantna i lepo očuvana (rekonstruisana), nalazi se u divnoj prorodi u kanjonu Juyongguan.

 

Posle Kineskog zida, obišli smo grobnice vladara iz Ming dinastije (Ming tombs).

Kapija koja vodi ka “putu duša” (Spirit Way)

Put duša koji sa obe strane “čuvaju” statue prvo životinje i ratnici

Changling mauzolej – gde je sahranjen treċi car iz Mind dinastije Yongle (Zhu Di). On je izgradio Zabranjeni grad, Hram Neba, i bio prvi car koji je napravio mauzolej u ovoj dolini. Posle njega je još 12 careva sahranjeno u ovoj dolini.

Statua Yongle-a u mauzoleju.

Na povratku u Peking, obišli smo i Olimpijski kompleks. To veče je na stadionu bio koncert nekog poznatog K-rock izvodjača.

Olimpijski stadion (Bird’s Nest)

Kon-Tiki grupa stigla je u Peking 6. maja uveče. Sledeća dva dana našeg boravka u Pekingu bila su posvećena najvažnijim znamenitostima, prvog dana Tienanmen skver i Zabranjeni Grad, a zatim Hram Neba (Temple of Heaven), a drugog dana Kineskom zidu i poseti grobnici vladara iz Ming dinastije.

  

Da li zbog rata u Iranu, ili iz nekog drugog razloga, nigde nsimo nailazili na redove i gužve! Sigurnosne mere i pregledi su bili vrlo srtiktni, ali smo ih uglavnom brzo prolazili.

Maov mauzolej na Tienanmen skveru – gore

Spomenik narodnim herojima – desno

Na ogromnom prostoru (440000m2), čak i veliki spomenici deluju malo i nekako prazno. Spomenik narodnim herojima je visok skoro 40 metara.

Zabranjeni grad izgradili su vladari iz Ming dinastije početkom 15. veka. Od tada pa do kraja Qing dinastije početkom 20. veka bio je centar carske Kine. Interesantno je da je Mao proglasio Narodnu republiku Kinu sa balkona Zabranjenog grada, ali da se potom, za vreme kulturne revolucije, ozbiljno razmatralo rušenje celog kompleksa. Srećom ostao je da nam posvedoči o tim davnim vremenima.

Ispred Zabranjenog grada

Kanal oko Zabranjenog Grada. Žuta boja krovova u pozadini bila je rezervisana za carske gradjevine.

 

Na krovovima svih kuća se vide ovakve figurice (wenshou). One stavljaju do znanja strancu o statusu osobe koja u njima živi. Dvorana Vrhovne Harmonije, najvažnija gradjevina u Zabranjenom Gardu gde je bio i presto cara, imala je 10 figurica. Ostale gradjevine gde je boravio car imale su 9, gde je boravila carica 7, gde su ziveli ministri i drugi važni službenici 5 itd.

U pozadini je Dvorana Vrhovne Harmonije (Hall of Supreme Harmony), najlepša gradjevina u Zabranjenom gradu i mesto gde je bio carski presto i gde su se odvijale najviše državne svečanosti.

Carski presto

Carske odaje

Carski vrtovi

Pogled iz Zabranjenog Grada na Jangshen park, i padinu na kojoj se obesio poslednji imperator iz Ming dinastije

Hram Neba (Temple of Heaven) je Konfučijanski Hram, izgradjen na početku Ming DInastije od strane istog vladara koji je gradio i Zabranjeni Grad (Yongle Emperor). U njemu se car svake godine molio za dobru žetvu.

Ispred hrama gde se car molio za dobru žetvu (The Hall of Prayer for Good Harvests). Visok je 36m i izgradjen kompletno od drveta bez ijednog eksera.

 

“Carski nebeski svod” (Imperial Vault of Heaven)

Kružni Altar (Circular Mound Altar). U osnovi je kvadrat (Kinezi su verovali da je Zemlja kvadratnog oblika) na kome su 3 kružne platforme (verovali su da krug simbolizuje nebo). Po njihovom verovanju, postoji 9 nivoa nebesa, i u ovom hramu je mnogo simbolike oko broja 9 ili brojeva koji su mupltipli od 9. Recimo broj stepenika, ili broj stubova u ogradi…Sam broj 9 simbolizuje moć cara (recimo 9 figura na krovu). Na desno je kružni kamen (Heart of Heaven) u sredini najviše platforme. Kada se govori sa tog mesta zvuk se reflektuje i sve odzvanja. Oni su verovali da je to dokaz da car razgovara sa nebesima.

 

Kinezi su poznati po svojim akrobatskim veštinama, pa smo uveče posetili jednu takvu predstavu. Bilo je tu svakakvih akrobatskih (da ne kažem cirkuskih) atrakcija. 

Momka na slici je samo plafon pozorišta sprečio da naslaže jos stolica!

Na ovom biciklu ih je bilo bar 9!

4 motora jurila su po ovoj kugli velikom brzinom!

 

Peking je drugi po veličini grad u Kini, sa preko 20 miliona stanovnika. U samom centru, na centralnoj osi sever-jug (feng-shui i verovanje u moć simetrije) nalaze se Tienanmen Trg i Zabranjeni Grad (zvanično ime je Palace Museum, ili Palata muzej). Na sever od Zabranjenog grada, na istoj osi je prvo Jingshan park (navodno nastao od zemlje iskopane pri gradnji Zabranjenog Grada) a zatim Kula Bubnjeva i Kula Zvona (Drum and Bell Towers), a još dalje na sever Olimpijski kompleks. Koliko je veliki grad govori to da oko centra ide čak 5 kružnih auto-puteva.

Peking je prvi put postao glavni grad Kine za vreme Kumbal Kana (dinastija Yuan) krajem 13. veka i od tada je to sa manjim prekidima to uvek bio (1368-1420 kada je prestonica bio Nanjing i 1929-1949 kada je prestonica bio prvo Nanjing  a zatim Wuhan za vreme 2. svetskog rata).

Prvih nekoliko dana, pre dolaska Kon-Tiki grupe, fokusirali smo se na obilazak znamenitosti koje nisu bile na programu. 

Sa Zoricom i Božom pred uspon u Jingshan Parku

Pogled na Zabranjeni Grad sa vidikovca u Jingshan Parku. U pozadini se naziru gradjevine na Tienanmen skveru.

Wanning most, na jezeru Qianhai, jednom od jezera sa zapadne strane Zabranjenog Grada.

Qianhai jezero

Ovo smo vidjali svugde po Kini. Devojke se oblače u tradicionalne nošnje i slikaju se za Instagram ili ko zna šta.

Kula zvona (Bell Tower)

Kula bubnjeva (Drum Tower)

Pravi završetak prvog dana sa pekinškom patkom i …

… Tsingtaom u GUI Temple restoranu (Beijing Central Axis. Doufu Chi Hutong, Dongcheng District)

Sledećeg dana obišli smo letnju palatu (Yihe Garden ili Summer Palace). Nalazi se na severozapadu Pekinga, ima puno jezera i šume, i tu su se vladari sklanjali od letnjih vrućina Pekinga. Kao letnja palata funkcioniše od 1750. godine, mada su i vladari prethodnih dinastija na tom mestu gradili hramove. Kumbal kan, prvi vladar Yuan dinastije, koji je premestio prestonicu u Peking, na jednom brdu (Longevity Hill) je po predanju pisao poeziju.

Ulazak u letnju palatu

Na obali jezera. Jezero Kumming je napravljeno veštački, naime da bi se obezbedila voda za letnju palatu, carevi podanici su promenili tokove reka u okolini. Isto tako, od iskopane zemlje za jezero, napravljeno je brdo dugovečnosti (Longevity Hill) na severu. Kažu da je ovo jezero divno zimi kada se zamrzne.

Most sa 17 lukova. 

Vožnja po jezeru

Pogled na brdo dugovečnosti (Longevity Hill)

Kamena ladja – originalna drvena je izgorela 1860. godine i zamenjena je kamenom ladjom ???

 

 

 

 

 

Pogled sa brdo dugovečnosti (Longevity Hill)

U podnožju brda dugovečnosti

Ako ste se umorili, u bifeu će vas poslužiti robot!

 

Uveče smo prisustvovali predstavi “Pekinske Opere” u jednom malom pozoristu blizu Tienanmen skvera.

Ubaciti slike sa šminkanjem

Grupa je dolazila u nedelju 6.maja uveče u Peking. Taj dan smo iskoristili da obidjemo Lama budistički hram (Lama ili Yonghe Temple), kao i Konfucijev temple (Confucious Temple) u cijem sastavu se nalazi i akademija gde su se polagali “drzavni” ispiti. Kandidati iz svih delova Kine bi dolazili na ispit, i ukoliko pokazu izuzetno znanje, bio im je osiguran polozaj u drzavnoj administraciji.

Ulazak u Lama Hram (Lama temple) ili Yonghe temple)

 

Statua Konfučija

Prva generacija tableta

Dvorište Konfučijevog Hrama

Kamene stepenica sa rezbarijama zmajeva ispred Dačeng sale (Dacheng Hall). Konfucijevog hrama u Pekingu. Hram je služio za poštovanje Konfučija u vreme dinastija Juan, Ming i Ćing (Yuan, Ming and Qing).

Kameni tablet iz 1330. godine kojim se Konfučije proglašava kraljem prosvetljenja i velikog savršenstva.

Boža i Konfučije!

Ulazak u carsku akademiju

Carski tron u okviru carske akademije

Ponovo u školi, on sa svojim a ja sa mojim tabletom.

Prikaz ceremonije ispita u carskoj akademiji – ispit su polagali ucenici iz cele Kine, i najboljima je bilo zagarantovano mesto u carskoj administraciji bez obzira na poreklo!

Posle obilaska Lama i Konfučijevog hrama i carske akademije, imali smo vremena i da malo detaljnije obidjemo kule sa bubnjevima i zvonima (Drum Tower i Bell Tower).

Stepenice u kuli sa bubnjevima

Zorica ispred kule sa bubnjevima

Proveli smo divnih 16 dana, izmedju 3. i 19. maja u Kini na carskoj istorijskoj turi sa Kontikijem. Tura je zaista fantastična, pored Pekinga, obilaze se i stare prestonice Xian i Nanjing, kao i Suzhou, Hangzhou i Šangaj. Mi smo originalnu turu produžili za nekoliko dana na oba kraja, što nam je omogućilo da upoznamo bolje Peking i Šangaj.

Mart

Otišli smo odmah po dolasku u Beograd za Sloveniju, da pokupimo auto, i rešimo administrativne stvari.

Most na Soči
Šmartno
Šmartno
U Beogradu, 14. marta sa Milenom i Mićunom

Svi smo se okupili, ali je povod bio loš. Napustio nas je Deda…

April

Planinari uvek znaju najbolja mesta!

Maj

Juni

Roštilj u voćnjaku

Siniša je zadužen za raspoloženje!
Mudraci!

Juli

 

Luka i Katarina su nam bili i ove godine, ali slika ima malo…

Anja nam je dovela ekipu iz Dubaija, a tu su bili i Gaga, DJole i Mihajlo!

Avgust

Ekipa na okupu!

 

Slavimo Mikusov rodjendan!

Septembar

Kiza i Snežana su nas posetili sredinom septembra. Slika iz zamka Miramare pored Trsta
Crkva Sv. Spiridona u Trstu

Mamu je došla da nas poseti početkom septembra. Slika sa razmene u okolini Slavonskog Broda. 🙂
Portorož. Jeca je operisana prethodnog dana!

Niblera smo operisali 3. oktobra u Postojni (bolnica za živali)

A onda nam je došla ekipa planinara!

Kod gazda Ive. Čekamo bicikliste da dodju iz Trsta!
Nibler u obilasku teritorije

Novembar

Novi Sad, 1. novembar

Bilo je veselo!

Slava!

Ogi i Tetka!

Barcelona

Venčanje, 6. juli 

Barcelona

Casa Milà – Gaudi
Na vrhu Casa Milà
Tavan Casa Milà
Terasa na krovu casa Milà
Maketa Casa Milà. Ako se neko pita kako je Gaudi to izveo (ja sam se pitao :-), stvar je u tome da je fasada sa svim egzibicijama okačena na normalnu konstrukciju zgrade. Ipak, trebalo je uskladiti prozore, balkone ….
Casa Batlió – još jedno Gaudijevo remek delo
Sagrada Familia
Sagrada Familia

 

Valencija, Alikante, Majorka

Katedrala u Valenciji
Jedna od kapija na starom gradu u Valenciji

Bazilika Santa Marija izgradjena izmedju 14. i 16. veka – najstarija crkva u Alkanteu
Alikante
Alikante
Gradska kuċa u Alikanteu

Katedrala u Palma de Majorki
Katedrala u Palma de Majorki

Can Cera Hotel – Palma de Majorka

Bellver zamak – Palma de Majorka
Bellver zamak – Palma de Majorka

Valdemossa
Plaža u Cala Sant Vicenç na drugom kraju ostrva. Od interesa je kajak u srednjem delu slike 🙂